Osvrt na Javni poziv FZOEU-a – fotonaponi na zgradama ‘padaju’ zbog relikta prošlosti
Budući da nisu doneseni podzakonski akti koji prate nove paradigme energetske strategije te energetske politike EU i RH, u dijelu aktivnog kupca kao centra energetske tranzicije, priprema projekata za ovaj Poziv bit će ‘ledolomac’ u kreiranju prakse, a možda i samog izričaja novih podzakonskih akata.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) na svojim je internetskim stranicama objavio Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije.
Ovaj Poziv kao prihvatljive prijavitelje prepoznaje upravitelje višestambenih zgrada, koji u ime suvlasnika prijavljuju projekt izgradnje fotonaponske elektrane. Poziv u dijelu višestambenih zgrada predstavlja ‘revoluciju‘ i kao takav je dobrodošao te je za svaku pohvalu. FZOEU je s ovim Pozivom iskoračio u ‘novo doba’ energetske samoodrživosti višestambenih zgrada.
Ovaj korak posebice je pohvalan u kontekstu globalne situacije s cijenom energenata i dostupnošću njihovih dobavnih pravaca. Isto tako, potrebno je reći kako je dio teksta Poziva za korak ispred primjene novog Zakona o tržištu električne energije donesenog u 2021., odnosno njegove provedbe kroz podzakonske akte.
Ledolomac u praksi
Donošenje podzakonskih akata koji uređuju pitanja priključenja fotonaponske elektrane u višestambenim zgradama kao i obračun električne energije u tom segmentu, očekuje se tijekom 2022. godine. Nositelj izrade predmetnih podzakonskih akata je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
Budući da nisu doneseni podzakonski akti koji prate nove paradigme energetske strategije te energetske politike EU-a i RH, u dijelu aktivnog kupca kao centra energetske tranzicije, priprema projekata za ovaj Poziv bit će ‘ledolomac’ u kreiranju prakse, a možda i samog izričaja novih podzakonskih akata. Javna rasprava o podzakonskim aktima očekuje se tijekom proljeća. Sva iskustva iz pripreme projekata fotonaponskih elektrana kao projekta koji se pripremaju za prijavu na ovaj Poziv, bilo bi dobro sumirati na jednom mjestu, dati im značaj, a time i veći učinak na kreiranje zajedničkog stava upravitelja, i/ili suvlasnika tijekom javne rasprave.
Ono što je vrlo često slučaj u Hrvatskoj, a tako je i sada s priključenjem fotonaponskih elektrana u višestambenim zgradama, je nedostatak pilot projekata kojima bi se stekla prva iskustva i temeljem kojih bi se izrađivali zakonsko – podzakonski akti kao i provedbeni napuci za javno-pravna tijela. Upravo zbog ovakve prakse i sam tekst Poziva izazva nedoumice kod dionika. U tekstu Poziva upućuje se na posebne propise koji eksplicite nisu navedeni, pa tako nisu navedene ni precizne odredbe istih, već su ostavljene na proizvoljno tumačenje.
Nejasnoće i nedoumice Poziva
Koje su nejasnoće i nedoumice koje ostavljaju popriličan prostor za proizvoljno tumačenje upravitelja i javno-pravnih tijela prilikom pripreme dokumentacije za prijavu na Poziv?
Upravitelji su nedvosmisleno prepoznati kao prijavitelji u ime suvlasnika u provedbi mjere M2.1. Izgradnja integrirane fotonaponske (FN) elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. Dokumentacija koja se prilaže uz prijavu projekata mora sadržavati i Odluku suvlasnika zgrade kojom se upravitelju zgrade nalaže da u ime i za račun suvlasnika provede Projekt (tč VII.9 Poziva). Ovdje se postavlja pitanje:
- je li za donošenje Odluke dovoljna natpolovična većina suglasnosti suvlasnika.
Odgovor na ovo pitanje daje Zakon o energetskoj učinkovitosti. Kao prvo, u čl.4. st.2. tč 9. definira se pojam ‘energetska obnova zgrade‘, odnosno utvrđuju se mjere energetske učinkovitosti kojima se postiže poboljšanje energetskog svojstva zgrade. Jedna od navedenih mjera je i uvođenje sustava obnovljivih izvora energije.
Dva zakona, suprotno ‘mišljenje’
Nadalje, isti Zakon u čl. 30. propisuje kako je Odluku o sklapanju ugovora o energetskoj obnovi višestambene zgrade donose suvlasnici zgrade temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima. Ovaj članak primjenjuje se u slučaju kada se energetska obnova višestambene zgrade provodi sukladno nacionalnim programima energetske obnove višestambenih zgrada ili se energetska obnova financira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Isto tako, potrebno je razmotriti i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 87. Izvanredni poslovi. Ovaj članak propisuje kako je za poslove koji se i inače smatraju izvanrednim poslovima, za donošenje odluke o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine potreban pristanak svih suvlasnika nekretnine. Međutim, isto tako u st.2. istog članka utvrđuje se kako nije potreban pristanak svih suvlasnika ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se poboljšica učini, a da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitoga održavanja, te ako te poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika.
Na temelju odredbi oba zakona dovoljna je natpolovična većina glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima nekretnine kako bi se donijela Odluka suvlasnika zgrade kojom se upravitelju zgrade nalaže da u ime i za račun suvlasnika provede Projekt.
Izrazita prepreka
Ono što predstavlja izrazitu prepreku u pripremi dokumentacije i prijavi projekta na Poziv odnosi se na postupanje HEP-Operatora distribucijskog d.o.o. (HEP ODS) kao javno-pravnog tijela u dijelu izdavanja elektroenergetske suglasnosti. U tekstu Poziva (str. 5), naime, navodi se kako je u slučaju provedbe mjere M2.1. Fotonaponska elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u mrežnom radu prijava projekta mora sadržavati:
- obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu ili
- elektroenergetsku suglasnost ili
- elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu
Za izdavanje bilo kojeg akta vezanog uz priključno mjerno mjesto i instalaciju fotonaponske elektrane na višestambenoj zgradi, HEP ODS zahtijeva suglasnost svih suvlasnika pozivajući se na ‘relikt prošlosti’ u dijelu tumačenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, podzakonskih akata koji iz istog proizlaze te akta o priključenju koji si doneseni temeljem starog Zakona o tržištu električne energije. ……
