Grijanje, Prijedlozi, Struja, Topla voda

Čak 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva troši se na zagrijavanje prostora i pripremu potrošne tople vode (PTV), dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu.

zgradonacelnik.hr

Smjernice za uštedu energije temelje se na paketu dokumenata Europske Komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina u mogućim kriznim situacijama u opskrbi te REPowerEU plana objavljenog 18. svibnja 2022. godine.

Naime, Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan ‘štedi plin za sigurnu zimu, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. Plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.

Zgrade najveći potrošači

Prvi korak i vlastiti doprinos svakog pojedinca u prevladavanju ove energetske krize leži u provedbi jednostavnih aktivnosti i korekcija ponašanja, kojima će se energija učinkovitije koristiti i izbjeći nužnost provedbe drastičnih mjera poput uskrate opskrbe energijom.

Uštedama nepotrebno potrošene energije i ubrzanom provedbom mjera energetske učinkovitosti doći će do smanjenja razmjera nestašica plina kod poremećaja dobavnih lanaca iz Rusije. 

U Hrvatskoj najveći sektor potrošnje su zgrade. Zgrade, odnosno korisnici zgrada, odgovorni su za oko 40 posto ukupne neposredne potrošnje energije. Pritom, najviše se energije troši upravo u kućanstvima, gotovo jedna trećina. Potrošnja energije u zgradi ovisi o:

• karakteristikama zgrade
  • obliku i konstrukcijskim materijalima
• energetskih sustava u njoj
  • sustava grijanja, hlađenja, prozračivanja, električnih uređaja i rasvjete koji se u njoj koriste
• klimatskim uvjetima podneblja na kojem se nalazi

Na tu potrošnju značajno utječe i ponašanje te navike stanara odnosno korisnika zgrade.

Najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na:

• zagrijavanje prostora
• pripremu potrošne tople vode (PTV).

Na ove potrebe odlazi čak oko 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva, dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu.

Pritom, oko 24 posto kućanstava u Hrvatskoj za toplinske svrhe koristi prirodni plin, dok toplinu iz centraliziranih toplinskih sustava (tzv. toplana), u kojima se dominantno kao energent koristi prirodni plin, dobiva oko 6 posto kućanstava.

• Drugim riječima, 30 posto hrvatskih kućanstava izravno je ovisno o opskrbi prirodnim plinom.

Ako se pogleda ukupna neposredna potrošnja (potrošnja krajnjih korisnika) prirodnog plina u Hrvatskoj, 52 posto otpada na kućanstva, a 22 posto na usluge, što znači da se 74 posto ili gotovo tri četvrtine prirodnog plina troši u zgradama. Udio energetske uporabe plina u industriji je 22 posto, a preostalih oko 4 posto u poljoprivredi, pokazuju podaci publikacije Energija u Hrvatskoj 2020. koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar.

Kako bi se ostvarili ciljevi uštede energije, uvest će mjere koje se mogu podijeliti na:

1. mjere informiranja
   • Osigurat će se podizanje svijesti o potrebi učinkovitog korištenja energije i razumijevanje različitih potrošača energije za potrebom provođenja mjera uštede. Pokazat će se važnost osobnog doprinosa ublažavanju posljedica energetske krize i kako to utječe na smanjivanje računa za energiju.
   • Promjenama ponašanja građana potražnja za energentima mogla bi se smanjiti i za više od 5 posto.
2. mjere poticanja i potpore
   • usmjerit će na smanjenje financijskog troška provođenja mjera energetske učinkovitosti, kojima će se osigurati kako smanjenje potreba za energijom, tako i prelazak na obnovljive izvore energije, čime će se dugoročno poboljšati energetska sigurnost i smanjiti rizici od potencijalnih budućih poremećaja na energetskom tržištu

MJERE ŠTEDNJE:

• DEVET savjeta za grijanje

1. Održavanje viših temperatura zraka u prostorijama za vrijeme sezone grijanja te spuštanje temperature otvaranjem prozora jedna je od najčešćih grešaka kojima se rasipa energija. Obični radijatorski ventili pomažu da se ručno regulira temperatura u prostoru dok termostatski radijatorski ventili služe da se automatski regulira temperatura u prostorijama.

Toplinska ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti.

Optimalna temperatura u stambenom prostoru je 21 °C. Preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorijama, gdje se ona može regulirati, kako bi se održala toplinska ugodnost, a da se u isto vrijeme ne bi rasipala energija su:

• Hodnik 14–18 °C
• Spavaća soba 18 °C
• Kuhinja 18–21 °C
• Radna soba 18–21 °C
• Dnevni boravak 20–23 °C
• Kupaonica 23–25 °C
• Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 °C

Više na …