‘UŠTEDIO SAM OKO 60 POSTO’ / Hrvati se okreću dizalicama topline: Rade na struju, a postoji i način da griju besplatno
Dizalica topline je nisko energetski uređaj, što znači da zgrada mora imati dobru toplinsku izolaciju
net.hr
Domagoj Mak živi u zgradi koja ima moderan sustav grijanja – dizalice topline. U njegovu stanu nema radijatora, već podno grijanje, a režije su iznimno jeftine, prenosi RTL Danas.
“Kad govorimo o trošku za grijanje, usporedba u odnosu na prošli stan je ušteda oko 60 posto. S obzirom na to da zgrada investira u ugradnju solarne elektrane očekivanja su da će to u kratkom vremenu pasti gotovo na nulu”, rekao je Domagoj Mak.
Drugim riječima, Domagoj i njegovi susjedi u zgradi neće morati razmišljati koliko koštaju energenti, odnosno bit će energetski neovisni. No, kako bi dizalice topline bile učinkovite važan je jedan preduvjet.
“Dizalica topline je nisko energetski uređaj što znači da zgrada mora imati dobru toplinsku izolaciju. Ovdje na lokaciji imamo 20 centimetara fasade, imamo troslojne prozore, nisku zrakopropusnost. Kuća mora biti bez gubitaka”, objašnjava projektant zgrade, Robert Gradečki.
Troškovi slični za kondenzacijski bojler
Gradečki također tvrdi da su troškovi slični onima za kondenzacijski bojler. Naime, dizalica topline košta oko 30 tisuća kuna, a instalacija i strojarnica oko 10 tisuća. Kondenzacijski bojler košta 20 tisuća, dimnjak 15, a puštanje u pogon pet tisuća kuna. Dakako, svaki je slučaj zaseban, u pravilu su dizalice skuplje. Troškovi instalacija u oba su slučaja isti.
“Najjednostavnije je objasniti kao veliki frižider koji je okrenut naopačke. Princip na koji kompresor frižidera radi da zamrzava, samo drugačije. Nema godišnjih troškova dok dimnjak i kondenzacijski bojler imaju. Zašto? Zato što nije potrebno servisirati”, dodaje Gradečki.
Ipak, kad su u pitanju novogradnje, potražnja za dizalicama topline je skočila, ne samo zbog krize već i zbog direktive Europske unije – traže se zgrade nulte energije.
“Dizalica topline je visoko učinkovita toplinska energija koja otprilike 70 do 80 posto toplinske energije uzima iz obnovljivog izvora, zraka, vode, tla, otpadne topline. Nekih 20 do 30 posto je kompenzacijska energija, a to je struja koja se može vezati uz solarnu elektranu pa može biti u potpunosti neovisna”, objasnio je Vladimir Soldo iz Zavoda za termodinamiku.