Kako i pod kojim uvjetima zgrada može dobiti kaznu
Zapravo odgovor je jednostavan – zgrada NE MOŽE dobiti kaznu. Međutim, svi suvlasnici u zgradi, predstavnik, upravitelj MOGU. Iako ovo područje nije regulirano, kontaktirali smo sve relevantne institucije i dobili zanimljive odgovore. Zanimljivo je da jedan grad piše kaznu predstavniku suvlasnika!
zgradonačelnik
Svako pravo i odgovornost zapravo se temelji na sankcijama. Imaš pravo na OVO, tvoja obaveza je OVA, a ako se ne držiš pravila i zakona, sankcije su OVE. Najjednostavniji primjer za to je vožnja automobilom – svaki punoljetni građanin ima pravo položiti vozački ispit, kupiti i voziti automobil, a ako ne poštuje prometna pravila, bit će (strogo) sankcioniran.
U zgradarstvu je situacija prilično drugačija. Naime, svaki suvlasnik u zgradi obvezan je održavati je (Zakon o gradnji (ZOG), članak 150.), Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredba o održavanju zgrada, propisuju obaveze suvlasnicima i upraviteljima. Međutim, iako postoji zakonska obveza, sankcija nema.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu iz kojeg proizlaze Odluke o komunalnom redu svakoga grada i općine, propisane su kazne za one koji ne poštuju red.
Tako je propisano da, primjerice, pročelje zgrade koje je vidljivo s javne površine mora biti uredno i da se ne smiju postavljati klimatizacijski uređaji na fasadu kako se kome prohtije.
Također je propisana kazna ako javna površina ispred ulaza zgrade nije očišćena od snijega i leda.
Isto tako, ako dijelovi fasade padaju na javnu površinu, oštete nečiju imovinu ili ozlijede nekoga, odgovorna je zgrada, odnosno suvlasnici zgrade.
Kako i kome se piše kazna
No, s obzirom na to da zgrada nema pravnu osobnost, niti jedna institucija u Hrvatskoj zgradi ne može napisati kaznu! Dakle, niti jedna inspekcija, policija, komunalno redarstvo, NITKO ZGRADI NE MOŽE NAPISATI KAZNU!
I kako se onda provode sankcije za kršenje zakona? ZGRADOnačelnik.hr kontaktirao je brojne institucije, udruge, gradove i dobio jako zanimljive odgovore koji barem malo rasvjetljavaju ovu veliku problematiku.
Odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave
U ime Udruge gradova, čiji broj članova je 126 gradova u Hrvatskoj, koja se itekako bavi problematikom i rasvjetljavanjem propisa komunalnog reda, odgovor je dao Matko Lovreta, pročelnik iz Makarske koji je bivši sudac Prekršajnog suda pa mu je ova problematika itekako poznata. Već nekoliko godina predaje i na obukama komunalnih redara koje organizira Udruga gradova.
– Stambena zgrada nema pravnu osobnost, nema OIB, pa samim time ne može imati ni prekršajnu odgovornost za prekršaje propisane zakonom i općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kaže Lovreta.
Naime, sukladno odredbama Prekršajnog zakona okrivljenik u prekršajnom postupku može biti:
- fizička osoba
- fizička osoba obrtnik i osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću,
- pravna osoba i s njom izjednačeni subjekti (npr. podružnice i predstavništva domaćih i stranih pravnih osoba i sl.)
- odgovorna osoba u pravnoj osobi
Zakonom i općim aktima (odlukama) jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim prekršaja propisuju se i prekršajnopravne sankcije, koje se počiniteljima (nekim od gore navedenih kategorija okrivljenika) mogu izreći.
S obzirom na to da zgrada ne spada niti u jednu od navede četiri kategorije okrivljenika (jer nema pravnu osobnost) ne može biti ni odgovorna za počinjene prekršaje u vezi te zgrade, niti joj se mogu izreći prekršajnopravne sankcije, već odgovornost za počinjene prekršaje snose vlasnici/suvlasnici zgrade odnosno pravne i/ili fizičke osobe koje imaju pravnu osobnost.
U skladu s člankom 36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ako više osoba ima neku stvar u svojem vlasništvu, tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju, njihovi su suvlasnički dijelovi. U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi smatra se da su jednaki.
Komunalno redarstvo, koje provodi nadzor nad pojedinim zakonskim i podzakonskim propisima te brojnim odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, ne može za počinjene prekršaje, u vezi neke zgrade, izricati novčane kazne zgradi, već se kazne mogu izricati samo vlasnicima/suvlasnicima zgrade, kao počiniteljima prekršaja te eventualno upravitelju zgrade, ako se utvrdi odgovornost upravitelja zgrade i ako je njegova prekršajna odgovornost predviđena posebnim propisom npr. odlukom o komunalnom redu.
Navedeno se odnosi i na postupanja tijela javne vlasti (državni inspektorat, ministarstva i dr.) ovlaštenih za pokretanje prekršajnih postupaka.
Ako je, primjerice, Odlukom o komunalnom redu određeno da vanjski dijelovi zgrada (pročelja, izlozi, balkoni, terase, ulazna i garažna vrata, prozori, žljebovi, krovovi, dimnjaci, klime, antene i drugo), u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene moraju biti održavani i uredni te da je vlasnik, korisnik, odnosno upravitelj zgrade dužan neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade, a za postupanje protivno tome zapriječene su i novčane kazne za svaku od gore navedenih kategorija okrivljenika, onda se novčana kazna može izreći vlasniku, korisniku ili upravitelju zgrade (ako postoji), ali nikako zgradi.
| Dakle, ako zgrada ima više vlasnika (suvlasnika) ili korisnika, novčana kazna se može izreći svakom od njih u propisanim iznosima (novčana kazna ne dijeli se s brojem suvlasnika, već se svakom od njih izriče propisana novčana kazna) s navođenjem osobnih podataka, uključujući i OIB svakog od njih. |
Naposljetku, a s obzirom na to da izricanje novčanih kazni zgradama nije moguće, za pretpostaviti je da komunalno redarstvo takve kazne nije niti izricalo, iako o takvim podacima ne raspolažemo.
