Vlasnik preminuo, a nema nasljednika. Što dalje?
Postupak ostavinske rasprave i sve što slijedi nakon smrti suvlasnika je nešto što traje. Naime, kada su nasljednici poznati, ili bi mogli biti poznati, suvlasnici stambene zgrade ne moraju strepiti oko naplate pričuve ili održavanja tog stana. Barem ne bi trebali.
No nekoliko je situacija koje muče Predstavnike suvlasnika i suvlasnike:
- što ako nasljednik nije poznat
- što ako je nasljednik poznat, ali se nije uknjižio kao novi vlasnik nekretnine
- što ako se namjerno ne želi uknjižiti
Ostavinski postupak je, kaže odvjetnik Petar Petrić iz odvjetničkog društva Petrić&Kajić, redoviti sudski postupak koji se provodi nakon smrti ostavitelja. Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih.
Ako nije proveden ostavinski postupak (primjerice, zato što ostavinski sud nije zaprimo smrtovnicu ostavitelja ili s njom izjednačenu ispravu) pa iza ostaviteljeve smrti nije doneseno rješenje o nasljeđivanju, a iza ostavitelja je ostala imovina, mjesno nadležnom općinskom sudu može se podnijeti prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka, uz dostavu potrebnih isprava.
Rješenje o nasljeđivanju
Nakon završetka ostavinske rasprave, sud donosi rješenje o nasljeđivanju kojim utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle druge osobe.
Pravomoćnim je rješenjem utvrđeno što je:
- u sastavu ostavine
- tko je ostaviteljev nasljednik
- koliki mu nasljedni dio pripada
- je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako
- postoje li kakva prava na zapise i koja su
- koja su prava time stekle i druge osobe
Naslijeđene nekretnine
Kada je riječ o nekretninama u ostavinu ulaze sve nekretnine ostavitelja bez obzira jesu li one uknjižene i bez obzira na mjesto gdje se nalaze.
Nakon što se donese Rješenje o nasljeđivanju i pravomoćnosti, javni bilježnik ili sud koji je vodio postupak ostavinske rasprave po službenoj dužnosti uputit će pravomoćno Rješenje na provedbu u zemljišne knjige nadležnog Općinskog suda kako bi se vlasništvo prenijelo na vlasnike.
Dakle, važno je znati, kaže odvjetnik Petrić, da nasljednici nisu dužni samostalno podnositi dokumente za upis prava vlasništva ako su nekretninu naslijedili.
Ako je nadležno tijelo propustilo učiniti taj korak, ili se nasljedniku žuri, može i samostalno podnijeti prijedlog za uknjižbu prava vlasništva. Uz prijedlog za uknjižbu važno je priložiti Rješenje o nasljeđivanju i platiti pristojbu.
U slučajevima u kojima naslijeđene nekretnine nisu upisane u zemljišne knjige te se vode kao izvanknjižno vlasništvo, nasljednik će sudskim ili drugim putem morati urediti stanje u zemljišnim knjigama.
Nasljednik nije poznat
Ako nasljednik nije poznat, za pokretanje ostavinskog postupka su legitimirane osobe koje imaju pravni interes. Dakle, pokretanje ostavinskog postupka, nije ograničeno na ostaviteljeve nasljednike, već su za to legitimirane sve osobe koje imaju pravni interes da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici.
Kada je pokrenut ostavinski postupak, u postupku će biti utvrđeni nasljednici koji će onda biti odgovorni za dugove ostavitelja, naravno do vrijednosti naslijeđene imovine.
Ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time stječu jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, s razlikom da se oni ne mogu odreći nasljednog prava te oni svakako odgovaraju i za ostaviteljeve dugove.
Kako naplatiti režije? ….
