ATOMSKA SKLONIŠTA – Njima upravljaju ili gradovi ili suvlasnici zgrade

VIŠE na zgradonačelnik.hr

Od 2000. godine ne postoji obveza gradnje skloništa, a od 2015. izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti ukinuli su se svi pravilnici koji su regulirali upravljanje skloništima.  

O atomskim skloništima se u Hrvatskoj nije pričalo od kraja 90-ih godina. Posljednji događaji u svijetu mnoge su gurnuli u paniku zbog čega su počeli tražiti gdje se u njihovoj sredini nalaze atomska skloništa. 

Do 2015. godine postojala je regulacija skloništa, no od tada ti pravilnici više ne postoje. 

Naime, izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite 2015. godine proglašene su ništetnim sve dotadašnje odluke o tzv. atomskim skloništima.

Tada su van snage stavljeni:

Te 2015. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.849 skloništa. Otad se više ne provode ni redovni inspekcijski nadzori. Ukratko, u potpunosti se odustalo od tzv. atomskih skloništa. 

Članak 96. Zakona kaže da od tada jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području.

PRIMJERI

A to znači slijedeće – primjerice, Osječko-baranjska županija je donijela je odluku krajem 2020. godine u kojoj je pisalo:

  • Više nije propisana provedba inspekcijskih nadzora tehničkog stanja skloništa i njihovog održavanja.
  • Vlasnici skloništa u stambenoj zgradi samostalno utvrđuju načine njihovog korištenja i održavanja.
  • Upravljanje navedenim prostorom, odnosno održavanje i korištenje skloništa u stambenoj zgradi uređeno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
  • U ovom trenutku ne raspolaže se pouzdanim podacima o stvarnom tehničkom stanju skloništa.

Grad Koprivnica je također u svojim dokumentima i analizama sustava civilne zaštite 2020. godine napisao:

  • Grad Koprivnica je 2015. godine preuzeo upravljanje i održavanje javnih skloništa.
  • 2015. godine napravljen je tehnički pregled i kontrola skloništa.
  • O skloništima vode brigu voditelji koje je imenovao gradonačelnik.

Grad Zagreb je, primjerice, u svojoj Strategiji upravljanja imovinom Grada od 2020. do 2026. naveo nekoliko važnih podataka: 

  • Grad upravlja s ukupno 179 skloništa za koja je postojala dokumentacija da su prilikom izgradnje financirani iz sredstava Grada.

Skloništa se prema vrsti, lokaciji u odnosu na objekt dijele na:

  • javna (nalaze se na javnoj površini)
  • blokovska (određena za potrebe bloka zgrada u naselju)
  • kućna (sklonište u zgradi)

Među skloništima kojima upravlja Grad Zagreb je 16 javnih skloništa, 73 blokovska, a ostalih 90 su tzv. kućna skloništa. 

Sukladno važećim propisima u mirnodopskom periodu 38 skloništa dodijeljeno je na korištenje pojedinim gradskim uredima odnosno udrugama građana.

Analizom je utvrđeno da se značajan broj skloništa nalazi u stambenim zgradama, ali nisu evidentirana u aplikaciji ‘Upravljanje imovinom’ s obzirom da su u vlasništvu suvlasnika zgrada u kojima se nalaze.

VIŠE na zgradonačelnik.hr

Leave a Comment