Energetska obnova zgrade je investicija u (dugoročno) smanjenje troškova za energiju
Većina zgrada u Hrvatskoj građena je prije 1987. godine kada su tehnički propisi u gradnji bili drugačiji, zato danas veliki dio njih nema adekvatnu izolaciju pa prostorije brzo gube toplinu, zidovi su zimi hladni, a troškovi za energiju rastu.
Zgrade su veliki pojedinačni potrošači energije, a time i zagađivači okoliša, te nose oko 50 posto ukupne potrošnje energije. Ne može se stoga ozbiljno razgovarati o dekarbonizaciji moderne civilizacije, a da se na području zgradarstva ne potaknu ozbiljne promjene i smanji njegova uloga u klimatskim promjenama.
Kroz niz mjera energetske učinkovitosti koje uključuju različita područja uštede toplinske i električne energije, te uz primjenu obnovljivih izvora energije, moguće je znatno smanjiti gubitke i potrošnju energije.
Razlikujemo tri kategorije obnove:
- Integralnom energetskom obnovom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade te se potrebna toplinska energija za grijanje smanjuje minimalno 50 posto. Ovaj uvjet u pravilu znači da se na zgradi moraju provesti mjere za poboljšanje toplinske izolacije vanjske ovojnice.
- Kod dubinske obnove, uz mjere na vanjskoj ovojnici provode se i mjere na tehničkim sustavima zgrade te se uvode obnovljivi izvori energije čime se mogu ostvariti uštede od 60 do 80 posto.
- Kod obnove do nZEB standarda gotovo sva energija proizvodi iz obnovljivih izvora te se potrošnja energije može smanjiti i za 90 posto, a troškovi za energiju za 80 posto.
Valja naglasiti da se od ove godine planira, temeljem novih programa energetske obnove zgrada, postotak sufinanciranja uskladiti s postotkom ostvarene uštede:
- za integralnu obnovu sufinanciranje će biti 60 posto
- kod dubinske obnove sufinanciranje iznosi 80 posto
- kod nZEB sufinanciranje će biti 85 posto
Dakle, obnovljivi izvori i energetska učinkovitost djeluju u sinergiji. Kada se zajedno provode donose ne samo energetske, već i klimatske, ekonomske i društvene koristi. I ono što je još važno, poboljšana učinkovitost smanjuje ukupnu potražnju za energijom, omogućujući brži rast udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu.
Energetska obnova generira niz širih koristi
Osim doprinosa EU ciljevima dekarbonizacije, izravne koristi su:
- nova radna mjesta
- razvoj novih tehnologija i domaće proizvodnje
- smanjenje potrošnje energije i računa za energiju
- povećani raspoloživi dohodak
- rast gospodarstva
- smanjenje emisija CO2
Korištenjem obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitih sustava za grijanje/hlađenje te suvremenih materijala i tehnologija smanjuje se i rizik za zdravlje te energetsko siromaštvo, povećava se životni vijek zgrada, vrijednost same nekretnine, a povećava se i otpornost na sva buduća poskupljenja energije.
Novi programi energetske obnove od ove godine uvode sveobuhvatnu obnovu zgrada, što uključuje i mjere povećanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i povećanje potresne otpornosti zgrade. Naravno, ulaganje u obnovu u početku predstavlja određeni investicijski trošak, no od toga ne treba bježati jer se ulaganje vraća kroz smanjenje troškova za energente. Svakako treba iskoristiti dostupne izvore sufinanciranja – od EU fondova do nacionalnih sredstava – čime će se investicija brže isplatiti.
Važna je sinergijska suradnja
Unatoč sve većoj medijskoj prisutnosti tema kao što su dekarbonizacija ili klimatske promjene, nedostaje snažna sinergijska suradnja nositelja ovih promjena, kao i konkretne spoznaje o mogućnostima i dostupnosti novih tehnologija. Nedostaje bolja provedba na terenu, spoznaja o tome koliko su tehnologije, kao što je primjerice fotonaponski sustav, postale dostupne, koliko ih je danas jednostavnije instalirati nego prije pet ili deset godina pa i da se odnedavno mogu lakše instalirati na krovove zgrada.
